Naše su oči naše bogatstvo, najvažnije ljudsko osjetilo putem kojeg primamo 90 posto svih informacija iz okoline. Pomoću njih vidimo stvari, boje, prirodne ljepote, ljude, njima „komuniciramo“, njima se upoznajemo, stvaramo sliku, njima sanjamo.
Osjet vida ima veliku važnost u svakodnevnom životu, stoga ga treba čuvati i redovito kontrolirati.
No zbog današnjeg stila života i opće digitalizacije sve više ljudi pati od sindroma računalnog vida koji je direktno povezan s najčešće cjelodnevnim gledanjem u računalo i odnosi se podjednako na sve generacije. Vrlo često, naš dan počinje surfanjem na mobitelu, zatim kreće osmosatno normalno radno vrijeme koje također podrazumijeva gledanje u ekran jer se apsolutno sve za posao radi na računalu. I, na kraju dana još malo prosurfamo kako bismo bili ukorak s vijestima koje tijekom dana nismo uspjeli pročitati. To znači da prosječan radni čovjek provede 80 % svog vremena gledajući u neku vrstu ekrana i da, koliko god je to olakšalo komunikaciju i protok informacija, toliko je zastrašujuće koliko se oči kroz dan iscrpljuju.
Zar smo zaboravili treptati?
Sindrom računalnog vida (engl. computer vision syndrome, CVS) privremeno je stanje uzrokovano dugim neprekinutim gledanjem u zaslon računala. Uzrokovan je smanjenom učestalosti treptanja za vrijeme dugotrajnog rada na računalu. Zamislite, jedna tako banalna stvar koja doslovno traje milisekundu može negativno utjecati na dugoročno zdravlje očiju.
Najčešći simptomi istog su: zamagljen vid, dvostruka slika, problemi u ponovnom fokusiranju pogleda, suhe, nadražene oči (crvenilo očiju), glavobolje, crvene i bolne oči, bol u vratu ili leđima, umor.
S druge strane, loše prehrambene navike, pušenje, premalo sna, nenošenje sunčanih naočala mogu jako negativno utjecati na zdravlje naših očiju. Upravo zbog toga, vrlo je važno na dnevnoj bazi unositi prehranu bogatu voćem i povrćem ili dodatke prehrani te naučiti odmarati oči.
Starenjem stare i oči, vid postaje slabiji, mutniji te je podložan degenerativnim procesima.
Kako starimo, mišići koji kontroliraju veličinu zjenice i reakciju na svjetlo gube svoju elastičnost. Na ovaj je način smanjena veličina zjenica, pa je reakcija na promjene svjetla usporena. Isto tako, tijekom starenja dolazi do smanjenja proizvodnje suza, smanjenja vidnog polja te se smanjuje mogućnost raspoznavanja boja. Kako bismo sve ranije navedene situacije odgodili, vrlo je bitno da često posjećujemo oftalmologa, pratimo promjene u vidu te unosimo hranu ili dodatke prehrani koji pogoduju zdravlju očiju.