Vrtićki dani – tko preživi, pričat će…

S prvim jesenskim danima i nižim temperaturama, svakog roditelja prođe lagana jeza od početka takozvane „sezone bolesti“ koju naši mali vrtićanci ili školarci jednostavno moraju proći.

Najviše su na udaru djeca koja tek kreću u vrtić i do sada nisu bila izložena kolektivu jer su bili u sigurnoj kućnoj zoni.

Kao što svi znamo, u vrtiću ili školi dijete je u kontaktu s velikim brojem djece koja su ili prehlađena ili u inkubaciji infektivnih bolesti ili su pak zdravi kliconoše, što sve povećava mogućnost zaraze virusom ili bakterijom. Iako većina djece ima normalan imunitet, on nije dovoljno „iskusan“ jer je imunološki sistem u razvoju te su djeca češće i teže bolesna.

Respiratorne infekcije

Najveća je učestalost akutnih respiratornih infekcija (virusnih i bakterijskih), a u pojedinim sredinama i u određenim razdobljima poteškoće stvaraju i crijevne infektivne bolesti, kožne infekcije te parazitarne bolesti.

Rani polazak u jaslice povezan je sa znatno češćim obolijevanjem djece, što u prosjeku iznosi od dva do tri puta na mjesec. Tek nakon treće godine boravka u kolektivu učestalost obolijevanja pada na razinu obolijevanja djece koja ne idu u vrtić.

Zdrave navike

S druge strane, obolijevanje je sastavni dio odrastanja i nitko ga ne može preskočiti, no postoje mnogi načini kako pomoći imunološkom sustavu da ojača i da funkcionira kada je to potrebno.

Upravo zbog toga, vrlo je važno od najranije dobi usaditi zdrave navike kod djece kao što su: pranje ruku, zdrava i raznolika prehrana (mnogo voća i povrća), boravak na svježem zraku i ono što će se roditeljima naviše svidjeti – dovoljno sna. Što prije naučite svoje dijete da stavi ruku na usta kada kiše ili kašlje, da ispuše nosić kako bi i na taj način zaštitili drugu djecu te bili pozitivan primjer drugima.

Beta-glukan – pomoć iz prirode

Kratki vodič o prehrani djece za roditelje i odgojitelje Preuzmi

Ponekad samo zdrave navike nisu dovoljne i imunitetu naših najmlađih potrebna je pomoć. U tom slučaju ne bi bilo loše da posegnete za dodacima prehrani s visokopročišćenim beta-glukanima i vitaminom C koji doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava.

Beta-glukani su višelančani polisaharidi u kojima su monomeri D-glukoze povezani beta-glikozidnim vezama. U prirodi beta-glukane nalazimo u celulozi kod biljaka, u staničnim stijenkama kvasca, mekinjama žitarica (ječam, zob, raž i pšenica), u reishi, shiitake i maitake gljivama te algama i bakterijama. Beta-glukan je prvi put izoliran 1968. godine. Beta-glukani izolirani iz kvasca su netopljivi oblik –(1,3/1,6-beta-glukan) koji prema mnogim istraživanjima ima veću biološku aktivnost nego njegov topljivi (1,3/1,4) oblik.